Balkansko poluostrvo na kome je i prostor Srbije pripada jednom od centara diverziteta dendroflore (IUCN) u kome se razvijaju i šume reliktnih, endemičnih, ekonomski važnih (ili potencijalno važnih) i ugroženih šumskih vrsta, neponovljivih u vremenu i
prostoru. Posebno bogate rezervoare i riznice genofonda predstavljaju klisure, kanjonske doline i planinski masivi Srbije. Upravo ovi refugijumi su omogućili očuvanje i reprodukciju bogate i raznovrsne flore, posebno tercijernih relikata i endemorelikata
i predstavljaju prave muzeje in vivo od posebnog značaja za nauku. Takođe od posebnog značaja jeste i diverzitet malih lokalnih populacija, kao i onih na ivicama šumskih pojasa, na najosetljivijim delovima ekosistema. Populacije koje naseljavaju ove
prostore su pravi istraživački izazovi jer su njihova genetička struktura, hemijski sastav, morfofiziološka svojstva i reproduktivni potencijal još uvek malo poznati ili nepoznati. Projekat polazi od pretpostavke da šumska autohtona flora i vegetacija
našeg dela Balkanskog poluostrva sadrži populacije koje svojim prisustvom, specifičnom genetičkom strukturom, hemijskim sastavom, morfofiziološkim i reproduktivnim svojstvima otkrivaju istoriju vegetacije i doprinose boljem razumevanju adaptivnog potencijala
biljaka da opstanu u nepovoljnim uslovima životne sredine.
Cilj ovog projekta je: (1) Otkrivanje genetičke strukture, hemijskog sastava, fizioloških svojstava, morfoloških karakteristika i reproduktivnog potencijala predstavnika šumske flore u najbolje zaštićenim delovima sistema (u refugijumima, klisurama, kanjonskim
dolinama i planinskim masivima) i najosetljivijim delovima sistema (na ivicama šumskih pojasa), (2) Bolje razumevanje adaptivnog potencijala malih lokalnih populacija da opstanu u nepovoljnim uslovima životne sredine i (3) Otkrivanje toka migracije vrsta
u davnoj prošlosti i njeno predviđanje u skoroj budućnosti.
Očekivani rezultati treba da budu stabilna naučna osnova očuvanja biodiverziteta i direktna podrška sprovođenju međunarodnih obaveza o zaštiti biodiverziteta šumskih ekosistema i ugroženih vrsta. Time bi njihova vrednost bila ne samo lokalnog, već i globalnog
karaktera.
Saradnici na projektu:
dr Srđan Bojović, rukovodilac projekta
dr Zorica Popović
dr Rada Matić
dr Vera Vidaković
dr Milena Stefanović
Miroslava Smiljanić