Program rada IBISS za 2022. godinu

Finansijer:Ministarstvo prosvete, nauke i tehnološkog razvoja Republike Srbije

Ugovor: Ugovor o realizaciji i finansiranju naučnoistraživačkog rada NIO u 2022. godini

Broj ugovora: Ev. broj 451-03-68/2022-14/200007 od 04. 02. 2022.

Rukovodilac: dr Mirjana Mihailović

Učesnici iz IBISS-a: svi zaposleni istraživači

Institut za biološka istraživanja “Siniša Stanković”- Institut od nacionalnog značaja za Republiku Srbiju, Univerzitet u Beogradu, po svoji osnivačkij aktima definisan je kao institucija čija je osnovna delatnost istraživanje u oblasti bioloških nauka od opšteg nacionalnog, odnosno strateškog značaja za Republiku. Naučnoistraživački rad u Institutu je organizovan kroz 14 naučnih odeljenja koja pokrivaju sledeće naučne discipline u oblasti biologije: Odeljenje za biohemiju, Odeljenje za molekularnu biologiju, Odeljenje za citologiju, Odeljenje za fiziologiju, Odeljenje za fiziologiju biljaka, Odeljenje za fiziologiju i biohemiju insekata, Odeljenje za neurobiologiju, Odeljenje za neurofiziologiju, Odeljenje za imunologiju, Odeljenje za genetička istraživanja, Odeljenje za genetiku populacija i ekogenotoksikologiju, Odeljenje za ekologiju, Odeljenje za hidroekologiju i zaštitu voda, i Odeljenje za evolucionu biologiju.

Planirana istraživanja i teme odeljenja IBISS-a u toku 2022. godine su sledeće:

  • Odeljenje za biohemiju će izučavati: (a) molekularne osnove i terapijske pristupe lečenju gojaznosti koja je izazvana ishranom sa povećanim kalorijskim unosom u animalnim modelima, u kliničkoj studiji na gojaznim adolescentima i na ćelijskim linijama masnog tkiva i endotela; (b) uticaj hiperkalorijske ishrane na sistemsku i tkivnu insulinsku osetljivost, ponašanje i plastičnost mozga u animalnim modelima sindroma policističnih jajnika i hroničnog stresa
  • Saradnici Odeljenja za citologiju će nastaviti sa istraživanjima efekata sintetskih steroida i polifenolnih jedinjenja biljnog porekla na morfološke i funkcionalne parametre neuroendokrinog sistema i akcesornih organa, u različitim pacovskim modelima. Nastaviće se ispitivanja razvojne toksičnosti selena u nanoformi na pacovskom modelu trudnoće, kao i metaboličkih i reproduktivnih parametara potomaka pacova prenatalno tretiranih deksametazonom.
  • Istraživanja u Odeljenju za ekologiju će obuhvatiti proučavanja složenih interakcija živog sveta i životne sredine i integrisati ekofiziološka istraživanja i istraživanja biološkog diverziteta. Biće usmerena na proučavanja adaptivnog odgovora biljaka i životinja na antropogeno indukovanu hemijsku i fizičku degradaciju staništa i klimatske promene, u cilju zaštite biodiverziteta, i zaštite i obnavljanja životne sredine.
  • Delatnost Odeljenja za evolucionu biologiju obuhvatiće sledeće teme: osnovna (teorija evolucije i filogenija) i primenjena (monitoring i zaštita biodiverziteta i životne sredine) evoluciono-biološka istraživanja na odabranim taksonima kičmenjaka, beskičmenjaka i biljaka uključivaće prirodne i eksperimentalne populacije te biohemijske, molekularno-biološke, citološke, histološke, fiziološke i populaciono-biološke metode, recipročnu transplantaciju, klasičnu i geometrijsku morfometriju kao i laboratorijsku evoluciju.
  • Odeljenje za fiziologiju baviće se istraživanjem molekularnih mehanizama redoks signalinga i održavanja redoks ravnoteže u homeostazi, adaptaciji i patologiji.
  • U okviru aktivnosti Odeljenja za fiziologiju biljaka istraživaće se: 1. fiziološki i molekularni mehanizmi regulacije morfogeneze i odgovora biljaka na ekstremne uslove životne sredine u cilju poboljšanja njihovog kvaliteta i otpornosti, 2. mehanizmi delovanja prirodnih proizvoda odabranih biljaka i gljiva, njihova farmakološka aktivnost i primena metaboličkog inženjeringa u cilju održive proizvodnje i 3. genetički i hemijski diverzitet ugroženih biljaka Balkanskog poluostrva u cilju ex situ zaštite.
  • Odeljenje za fiziologiju i biohemiju insekata baviće se fiziološkim odgovorima ekonomski značajnih vrsta insekata na akutno i hronično delovanje sredinskih stresora (organski, neorganski zagađivači, mikotoksini, zagrevanje, magnetna polja, temperatura). Priprema i delom realizicaja ispitivanja citotoksičnosti, genske ekspresije, proteina stresa, digestivnih enzima, steroidnih hormona, antioksidativne zaštite kao potencijalnih biomarkera sredinskih zagađenja. U okviru odeljenja ispitivaće se i prooksidantno delovanje biljnih ekstrakata i etarskih ulja kao potencijalnih bioinsekticida.
  • Saradnici Odeljenja za genetiku populacija i ekogenotoksikologiju nastavljaju populaciono genetička istraživanja markera genomske varijabilnosti u prirodnim populacijama vrsta Drosophila, Apis mellifera i različitih vrsta ptica grabljivica i integrativni pristup eksperimentalne laboratorijske evolucije radi uvida u populacione, adaptivne i genetičke odgovore na stres izazvan antropogenim uticajima. Istraživaće se sredinski uticaji na biologiju, genetiku i neurobiologiju ponašanja beskičmenjaka i istraživanja genetičke toksikologije i lekovitih biljaka.
  • U Odeljenju za genetička istraživanja analiziraće se genetički diverzitet populacija glodara i slepih miševa i njihovih parazita u urbanim i ne urbanim područjima. Nastaviće se istraživanja filogenetskih odnosa vrsta roda Apodemus i istraživanja na B hromozomima sa posebnim akcentom na mehanizme nasleđivanja i ekspresiji gena. Biće sprovedena citogenetička, molekularna, morfološka i istraživanja virusnih zoonoza kod slepog kučeta Nannospalax leucodon.
  • Odeljenje za imunologiju će se baviti sledećim istraživačkim temama: 1. istraživanje patogeneze autoimunosti CNS na animalnim modelima multiple skleroze i uzorcima pacijenata; 2. ispitivanje mogućnosti terapije dijabetesa tipa 1 modulacijom crevnih limfocita urođene imunosti; 3. istraživanje terapijskog efekta etil piruvata u inflamatornim bolestima i 4. ispitivanje interakcija konstituentata mikrosredine tumora i njihove uloge u progresiji maligne bolesti i odgovoru na terapiju.
  • U Odeljenju za molekularnu biologiju vršiće se istraživanja: 1. mehanizama delovanja prirodnih antioksidanasa i niskotemperaturne plazme u dijabetesu; 2. bazičnih mehanizama DNK demetilacije i primena Epi-CRISPR sistema za reprogramiranje α-ćelija pankreasa u insulin-produkujuće ćelije i 3. efekta pretretmana etil-piruvatom na jetru pacova sa dijabetesom, uključenost feroptoze u regulaciju ćelijske smrti u dijabetesu, i starosno zavisne razlike u redoks regulatornim mehanizmima pri povećanom unosu glukoze.
  • Odeljenje za neurobiologiju planira sledeća istraživanja: 1. promene u mozgu tokom starenja, pod uticajem različitih nutritivnih intervencija i u Alchajmerovoj bolesti, 2. neurobihevioralne posledice socijalne izolacije kod peripubertalnih pacova, 3. neuroinflamacija na EAE modelu pacova, na kulturi mikroglijskih ćelija miša i astrocita pacova i 4. parvalbuminski GABA neuroni hipokampusa u dinamici vretena spavanja u modelu Parkinsonove bolesti i validacija novih mimetskih in vitro modela za proučavanje i terapiju glioblastoma.
  • Odeljenje za neurofiziologiju planira sledeće istraživačke teme: 1. mehanizam interakcije glijalnih i imunskih ćelija; 2. sprega između neurotransmitera, promene unutarćelijskog kalcijuma i aktivnosti jonskih kanala u glijalnim ćelijama u fiziološkim i patološkim uslovima; 3. uspostavljanje metodologije pripreme akutno izolovanih astrocita i neurona iz moždanih isečaka regiona od interesa; 4. regenerativni potencijal neurita; 5. biofizika jonskih struja neurona u kulturi i na modelu gljive; 6. uloga autofagije u antitumorskim efektima različitih kombinacija vitamina, energetskih inhibitora i lizozomalnih deterdženata i 7. uticaj magnetnog polja i neuroaktivnih supstanci na CNS, neuromotorni razvoj i ponašanje životinja u fiziološkim i patološkim stanjima.
  • Odeljenje za hidroekologiju i zaštitu voda planira sledeće istraživačke teme: biodiverzitet algi, makrofita, invertebrata, riba i vodozemaca; ugrožene vodene vrste; upotreba klasične i molekularne taksonomije; invazivne akvatične vrste; paraziti riba; mikrobiologija i ekogenotoksikologija voda; praćenje biomarkera različitog nivoa biološke organizacije u cilju procene statusa okruženja; primena Okvirne direktive o vodama EU; rana detekcija Kovid 19 i drugih infektivnih agenasa u vodi i dejstvo plastičnih polimera na vodene ekosisteme.

Adresa

Bulevar despota Stefana 142
11108 Beograd
Srbija

Kontakt

Telefon: +381 11 20 78 300
Fax: +381 11 27 61 433
Email: ibiss@ibiss.bg.ac.rs

futer excellent