dr Goran Živanović

Obzirom da sam populacioni genetičar moj rad obuhvata istraživanja od značaja za populacionu, evolucionu i konzervacionu genetiku. Doktorsku disertaciju sam odbranio na Biološkom fakultetu Univerziteta u Beogradu 1998 godine iz oblasti populacione genetike a koja je povezana sa temom proučavanja adaptivnog značaja hromozomskog inverzionog polimorfizma i genetičkih opterećenja kod voćne mušice vrste Drosophila subobscura. Trenutno posedujem naučno zvanje višeg naučnog saradnika i zaposlen sam u Institutu za Biološka Istraživanja 'Siniša Stanković' u Beogradu.

Moja istraživanja, u kooperaciji sa kolegama sa Univerziteta u Barseloni od 2000 godine, obuhvataju proučavanja adaptivnog potencijala hromozomskog inverzionog polimorfizma i genetičkih opterećenja kod vrste Drosophila subobscura. Do sada smo publikovali 16 radova u medjunarodno priznatim časopisima: Hereditas-Švedska, Journal of Zoological Systematics and Evolutionary Research-Nemačka, Journal of Evolutionary Biology-Ujedinjeno Kraljevstvo, Genetica-Holandija, Israel Journal of Ecology and Evolution-Izrael, Genome-Kanada, Genetics and Molecular Biology-Brazil, Insects-Kina, Russian Journal of Genetics- Rusija, Journal of Genetics-Indija.Pored navedenih publikovao sam još 7 radova iz iste oblasti.

Takodje, fokus naših trenutnih istraživanja je proučavanje značaja hromozomskih inverzija Drosophila subobscura za adaptaciju na klimatske promene. Ova istraživanja obuhvataju proučavanje adaptivnog odgovora pojedinačnih hromozomskih inverzija na različite klimatske varijable, praćenje evolucione stope višegodišnjih promena učestalosti hromozomskih inverzija odgovornih za termalnu adaptaciju i proučavanje termalne adaptacije čitavog kariotipa upotrebom modela hromozomskog termalnog index-a (CTI). Istraživanja se obavljaju u prirodnim populacijama vrste Drosophila subobscura sa Balkana.

Pored gore navedene glavne vrste istraživanja, bio sam pozvan da učestvujem u grandioznom projektu koji se odnosi na distribuciju planarija (Dugesia) na 4 kontinenta i njihova kolonizacija Evrope i Azije iz Afrike (Journal of Biogeography).

Kao posebnu vrstu interesovanja za veliku korist od upotrebe DNK podataka u rešavanju kriminalnih slučajeva, publikovao sam rad iz oblasti forenzičke genetike u časopisu Žurnal za Kriminalistiku i Pravo-Srbija.