Finansijer: Ministarstvo nauke, tehnološkog razvoja i inovacija Republike Srbije
Ugovor: Ugovor o realizaciji i finansiranju naučnoistraživačkog rada NIO u 2025. godini
Broj ugovora: Ev. broj : 451-03-136/2025-03/ 200007 od 04. 02. 2025.
Rukovodilac: dr Mirjana Mihailović
Učesnici iz IBISS-a: svi zaposleni istraživači
Institut za biološka istraživanja “Siniša Stanković”- Institut od nacionalnog značaja za Republiku Srbiju, Univerzitet u Beogradu, po svojim osnivačkim aktima definisan je kao institucija čija je osnovna delatnost istraživanje u oblasti bioloških nauka od opšteg nacionalnog, odnosno strateškog značaja za Republiku. Naučnoistraživački rad u Institutu je organizovan kroz 14 naučnih odeljenja. Planirana istraživanja i teme odeljenja IBISS-a u toku 2025. godine su sledeće:
• Odeljenje za biohemiju izučava: (a) molekulske osnove i terapijske pristupe lečenju gojaznosti koja je izazvana ishranom sa povećanim kalorijskim unosom u animalnim modelima, u kliničkoj studiji na gojaznim adolescentima i na ćelijskim linijama masnog tkiva i hepatocita; (b) molekulske mehanizme u osnovi blagotvornih efekata prirodnih proizvoda (biljni ekstrakti iz latica Crocus sativus, plodovi jagode) na animalnom modelu gojaznosti; (c) terapijske pristupe lečenju masne jetre povezane sa metaboličkom disfunkcijom (eng. Metabolic Dysfunction-associated Fatty Liver Disease, MAFLD) u kliničkoj studiji na gojaznim pacijentima i u animalnom modelu.
• Odeljenje za molekularnu biologiju izučava: ulogu prirodnih proizvoda u dijabetesu i kanceru; mehanizme DNK (de)metilacije i primenu CRISPR/dCas9 za povećanje broja insulin-produkujućih ćelija, za senzitizaciju rezistentnih karcinoma i indukciju “BRCAness” fenotipa; efekte modulacije feroptotskog signalnog puta prirodnim i sintetskim donorima vodonik persulfida u dijabetesu i starosno-zavisne razlike tkivno-specifičnog redoks-inflamatornog odgovora na povećan unos glukoze.
• Odeljenje za citologiju će nastaviti sa istraživanjima efekata polnog sazrevanja i starenja, kao i naknadnih tretmana sintetskim steroidima i citrusnim flavanonima na morfološke i funkcionalne parametre neuroendokrinog sistema i ciljnih organa, u različitim pacovskim modelima. Nastaviće se sprovođenje istraživanja o uticaju tretmana sintetskim peptidnim hormonom digestivnog trakta liraglutidom, u kombinaciji sa fizičkim vežbanjem, na endokrini sistem i metabolizam u modelu sredovečnih pacova. Takođe, nastaviće se i ispitivanja razvojne toksičnosti selena u nanoformi na pacovskom modelu trudnoće, kao i metaboličkih i reproduktivnih parametara potomaka pacova prenatalno tretiranih deksametazonom. Uspostaviće se novi model sistem zebrica radi ispitivanja razvojne toksičnosti potencijalno štetnih supstanci uključujući i zagađivače životne sredine. Pored nastavka istraživanja na modelu prirodno ostarelih mužjaka pacova nakon primene citrusnih flavanonana, uspostaviće se novi eksperimentalni model ispitivanja efekata istih supstanci u modelu sredovečnih pacova.
• Odeljenje za imunologiju će se baviti sledećim istraživačkim temama: 1. istraživanje patogeneze autoimunosti CNS na animalnim modelima multiple skleroze i uzorcima pacijenata; 2. ispitivanje mogućnosti terapije dijabetesa tipa 1 modulacijom crevnih limfocita urođene imunosti; 3. istraživanje terapijskog efekta aktivatora NRF2 u inflamatornim bolestima; 4. ispitivanje interakcija konstituentata mikrosredine tumora i njihove uloge u progresiji maligne bolesti i odgovoru na terapiju, i 5. kreiranje novih terapeutskih pristupa baziranih na dizajnu analoga prirodnih molekula, hibridnih jedinjenja i nanotehnologiji.
• Odeljenje za neurobiologiju sprovodi sledeća istraživanja: 1. ispitivanje efekata različitih nutritivnih intervencija na zdravlje i dugovečnost 2. neurobihevioralna istraživanja mišjih modela Alchajmerove i Parkinsonove bolesti (APP-KI i Hualpha-Syn(A53T) modeli); 3. efekat polnih hormona na mozak; 4. hormon rasta i EAE; 5. uticaj agmatina na mikrogliju in vitro; 4. uloga GABA neurona u poremećajima spavanja, memorije i sinaptičkoj reorganizaciji u modelima Parkinsonove bolesti i u anesteziji hirurškog nivoa; 7. ispitivanje novih anti-gliomskih terapeutskih strategija.
• Odeljenje za fiziologiju bavi se istraživanjem molekularnih mehanizama redoks signalinga i održavanja redoks ravnoteže u homeostazi, adaptaciji i patologiji. Istraživanja su usmerena da delovanje različitih supstanci, na parametre oksidativnog stresa kod ljudi i životinja.
• Istraživačke teme Odeljenja za neurofiziologiju su: sprega neurotransmitera, aktivnosti astrocita i dijametra krvnih sudova; razvoj metodologije pripreme akutnih moždanih isečaka; biofizika jonskih struja i mitohondrija; modeliranje izrastanja neurita; uloga autofagije u modelima neurodegeneracije i kancera; uticaj magnetnog polja i neuroaktivnih supstanci na CNS, neuromotorni razvoj i ponašanje životinja.
• U okviru aktivnosti Odeljenja za fiziologiju biljaka istraživaće se: 1. fiziološki i molekularni mehanizmi regulacije morfogeneze i odgovora biljaka na ekstremne uslove životne sredine u cilju poboljšanja njihovog kvaliteta i otpornosti, 2. mehanizmi delovanja prirodnih proizvoda odabranih biljaka i gljiva, njihova farmakološka aktivnost i primena metaboličkog inženjeringa u cilju održive proizvodnje i 3. genetički i hemijski diverzitet ugroženih biljaka Balkanskog poluostrva u cilju ex situ zaštite.
• Istraživanja Odeljenja za fiziologiju i biohemiju insekata obuhvataju fiziološke adaptacije ekonomski značajnih vrsta insekata na akutno i hronično delovanje sredinskih stresora (aluminijum, kadmijum, floranten, mikotoksini, magnetna polja, temperatura). Pratićemo aktivnosti i gensku ekspresiju najvažnijih grupa digestivnih enzima, enzima antioksidativne zaštite/detoksifikacije, proteina stresa, neuroendokrine promene, koji pojedinačno ili u integrativnoj formi mogu biti biomarkeri sredinskih zagađenja. U planu su i istraživanja potencijala sekundarnih metabolita biljaka za kontrolu štetnih insekata u skladištima. Intenziviraće se istraživanja fiziološke osnove poboljšanja metoda za korišćenje larvi insekata koje razgrađuju plastiku/organski otpad, kao izvora nutrienata za stočnu hranu i odličnog organskog đubriva.
• U Odeljenju za genetička istraživanja analiziraće se genetipski i fenotipski diverzitet populacija glodara i slepih miševa i njihovih parazita u urbanim i ne urbanim područjima. Analiza transmisije B hromozoma kod A. flavicollis, u populacionim kavezima biće nastavljena, kao i prikupljanje uzoraka za transkripcionu analizu B+/B0 jedinki. Sprovešće se: citogenetička, molekularna, morfološka i istraživanja zoonotskih virusa kod Nannospalax leucodon i genetička i morfološka istraživanja više vrsta kičmenjaka, beskičmenjaka i njihovih patogena.
• Odeljenje za genetiku populacija i ekogenotoksikologiju bavi se populaciono-genetičkim istraživanjima markera genomske varijabilnosti u prirodnim populacijama vrsta Drosophila, Apis mellifera, različitih vrsta ptica grabljivica i vilinih konjica kao i autohtonih i plemenitih rasa ovaca. Integrativnim pristupom eksperimentalne laboratorijske evolucije izučavaju se populacioni, adaptivni, genetički i ponašajni odgovori na stres izazvan antropogenim uticajima kao i genetička toksikologija lekovitih biljaka.
• Istraživanja u Odeljenju za ekologiju obuhvataju proučavanja složenih interakcija živog sveta i životne sredine i integrišu ekofiziološka istraživanja i istraživanja biološkog diverziteta. Proučavaju se adaptivni odgovori biljaka i životinja na antropogeno indukovanu hemijsku i fizičku degradaciju staništa i klimatske promene, u cilju zaštite biodiverziteta, i zaštite i obnavljanja životne sredine.
• Istraživanja Odeljenja za hidroekologiju i zaštitu voda obuhvataju: Barkoding i e-DNK metoda u detekciji biodiverziteta; Diverzitet vodenih organizama i tipova staništa; Ugroženost i konzervacija vodenih vrsta i staništa; Invazivne akvatične vrste; Paraziti riba; Mikrobiologija i ekogenotoksikologija voda; Uticaj pritisaka na akvatični biodiverzitet; Praćenje biomarkera u cilju procene statusa okruženja i razvoj indeksa ocene ekološkog statusa; Primena Okvirne direktive o vodama EU; Rana detekcije infektivnih agenasa u vodi i dejstvo plastičnih polimera na vodene ekosisteme.
• Delatnost Odeljenje za evolucionu biologiju obuhvatiće sledeće teme: osnovna (teorija evolucije i filogenija) i primenjena (monitoring i zaštita biodiverziteta i životne sredine) evoluciono- biološka istraživanja na odabranim taksonima kičmenjaka, beskičmenjaka i biljaka uključivaće prirodne i eksperimentalne populacije te biohemijske, molekularno- biološke, citološke, histološke, fiziološke, fenološke i populaciono- biološke metode, recipročnu transplantaciju, klasičnu i geometrijsku morfometriju kao i laboratorijsku evoluciju.
Dokaz koncepta:
1. dr Dejan Stojković
2. dr Milica Pešić
3. dr Jelica Lazarević
4. dr Jovana Petrović
5. dr Nataša Radulović
6. dr Aleksandra Popov Aleksandrov
7. dr Duško Blagojević
8. dr Ana Đorđević
9. dr Marija Tanasković
10. dr Irena Lavrnja
11. dr Stoimir Kolarević
Zajednički projekti Dokaz koncepta:
1. IMGGI i IBISS - dr Tanja Berić/dr Ana Ćirić
2. Intitut za fiziku i IBISS - dr Danijela Drakulić/dr Dejan Stojković
Upgrading Technology Readiness Level (UTRL):
1. IBISS/IMGGI/Phytonet - dr Ana Đorđević
SEED grants:
1. dr Marko Mirč
2. Milica Prvulović
3. dr Marija Grozdanić
4. Ekatarina Mihajlović
5. dr Ivan Koprivica
6. Ana Sarić
7. dr Marija Đorđević
8. Marko Đokić
9. dr Jovana Jovanović Marić
IBISS koristi analitičke "kolačiće" (eng. "cookies") za analizu korišćenja sajta u cilju unapređenja korisničkog iskustva, klikom na "Prihvatam" dajete saglasnost za korišćenje kolačića.