Institut za biološka istraživanja “Siniša Stanković” - Institut od nacionalnog značaja za Republiku Srbiju, Univerzitet u Beogradu, ul. Bulevar despota Stefana br. 142, obaveštava naučnu i stručnu javnost da je Naučno veće Instituta na VIII redovnoj sednici održanoj dana 18.09.2024. godine, pokrenulo postupak za i z b o r dr Mariane Stanišić, istraživača u Odeljenju za fiziologiju biljaka IBISS, u naučno zvanje viši naučni saradnik.
Izveštaj o kandidatu i drugi izborni materijal biće dostupni na uvid javnosti radnim danom od 9 do 14 časova u biblioteci Instituta, u roku od 30 dana od dana ovog obaveštenja.
Obrazovanje:
2022 – Student doktorskih akademskih studija, studijski program: Molekularna biologija; Modul: Molekularna genetika i genomika, Biološki fakultet, Univerzitet u Beogradu
2022 – Master biolog, studijski program: Molekularna biologija i fiziologija; Modul: Molekularna biologija i biotehnologija biljaka, Biološki fakultet, Univerzitet u Beogradu
2021 – Diplomirani biolog, studijski program: Molekularna biologija i fiziologija, Biološki fakultet, Univerzitet u Beogradu
Istraživačko iskustvo:
2022 – Izrada doktorske teze, Odeljenje za molekularnu biologiju, Institut za Biološka istraživanja „Siniša Stanković.“
2021-2022 – Izrada master teze, Odeljenje za fiziologiju biljaka, Institut za Biološka istraživanja „Siniša Stanković.“
Primarna oblast naučnog interesovanja:
Izučavanje dijabetesa kao multifaktorijalne bolesti i pronalaženje ciljnih molekula za nove terapijske pristupe, odnosno rasvetljavanje mehanizama antidijabetogenog i antioksidativnog delovanja ekstrakta/metabolita rtanjske metvice (lat. Nepeta rtanjensis) u eksperimentalnom modelu dijabetesa (in vitro i in vivo) sa akcentom na ispitivanje mehanizama epigenetičke regulacije u izmenjenim signalnim putevima.
Ostale aktivnosti:
Volonter na projektima promocije nauke kao što su Evropska Noć istraživača (Researchers’ Night, Marie Skłodowska-Curie actions) i Dan fascinacije biljkama (European Plant Science Organization - EPSO).
Članstvo u naučnim društvima:
Član Srpskog društva za molekularnu biologiju (MolBioS).
Epigenetika proučava promene ekspresije gena koje ne uključuju promene sekvence molekula DNK, načine njihovog prenošenja (transmisije) i transgeneracijskog održavanja. Istraživači sa iz Iinstituta proučavaju mehanizme stabilnog održavanja ekspresije pojedinih gena (mehanizmi promene metilacionog obrasca DNK) kao i mogućnost izmene epigenetičkih obeležja u terapijske svrhe korišćenjem CRISPR/Cas9 fuzionisanih konstrukata. Posebna, pažnja je posvećena proučavanju epigenetičkih mehanizama u dijabetesu i trostruko negativnom karcinomu dojke.
Ishrana je proces kojim telo koristi hranu za proizvodnju energije i održavanje života. Nauka o ishrani proučava ulogu hranljivih materija i drugih sastojaka hrane u rastu, reprodukciji, zdravlju i bolesti organizma. Sastojci hrane sa lekovitim karakteristikama nazivaju se nutriceuticima i mogu se koristiti za lečenje ili prevenciju bolesti. Sve je više alternativnih izvora hrane, kao što su jestivi insekti, koji treba da ograniče negativan uticaj proizvodnje hrane na životnu sredinu.
Metabolizam je skup svih hemijskih reakcija koje obezbeđuju energiju ćelijama i održavaju vitalno stanje ćelija i organizma. Metabolizam je strogo regulisan proces, a kontrola metaboličkih puteva omogućava organizmima da uspešno komuniciraju sa svojim okruženjem. Metabolička regulacija je ključna za razumevanje i lečenje brojnih hroničnih bolesti, uključujući dijabetes, gojaznost, hipertenziju i rak.
Prirodni proizvodi su složena hemijska jedinjenja koja sintetišu organizmi i imaju specifičnu fiziološku ili ekološku funkciju. Istraživači na institutu se bave hemijskom karakterizacijom i izolacijom prirodnih proizvoda, metaboličkim inženjeringom, kao i procenom mogućnosti njihove primene u industriji (lekova, dijetetskih suplemenata i funkcionalne hrane, biopesticida).
Dr Snežana Jarić, naučna savetnica Instituta, zajedno sa dr Aleksandrom Savić, muzejskom savetnicom Prirodnjačkog muzeja, dobitnica je prestižne muzejske nagrade „Mihailo Valtrović“ u kategoriji - Pojedincu ili autorskom timu za projekat „Hilandarski medicinski kodeks i srpska srednjovekovna medicina“.
Epigenetika proučava promene ekspresije gena koje ne uključuju promene sekvence molekula DNK, načine njihovog prenošenja (transmisije) i transgeneracijskog održavanja. Istraživači sa iz Iinstituta proučavaju mehanizme stabilnog održavanja ekspresije pojedinih gena (mehanizmi promene metilacionog obrasca DNK) kao i mogućnost izmene epigenetičkih obeležja u terapijske svrhe korišćenjem CRISPR/Cas9 fuzionisanih konstrukata. Posebna, pažnja je posvećena proučavanju epigenetičkih mehanizama u dijabetesu i trostruko negativnom karcinomu dojke.
Ishrana je proces kojim telo koristi hranu za proizvodnju energije i održavanje života. Nauka o ishrani proučava ulogu hranljivih materija i drugih sastojaka hrane u rastu, reprodukciji, zdravlju i bolesti organizma. Sastojci hrane sa lekovitim karakteristikama nazivaju se nutriceuticima i mogu se koristiti za lečenje ili prevenciju bolesti. Sve je više alternativnih izvora hrane, kao što su jestivi insekti, koji treba da ograniče negativan uticaj proizvodnje hrane na životnu sredinu.
Metabolizam je skup svih hemijskih reakcija koje obezbeđuju energiju ćelijama i održavaju vitalno stanje ćelija i organizma. Metabolizam je strogo regulisan proces, a kontrola metaboličkih puteva omogućava organizmima da uspešno komuniciraju sa svojim okruženjem. Metabolička regulacija je ključna za razumevanje i lečenje brojnih hroničnih bolesti, uključujući dijabetes, gojaznost, hipertenziju i rak.
Prirodni proizvodi su složena hemijska jedinjenja koja sintetišu organizmi i imaju specifičnu fiziološku ili ekološku funkciju. Istraživači na institutu se bave hemijskom karakterizacijom i izolacijom prirodnih proizvoda, metaboličkim inženjeringom, kao i procenom mogućnosti njihove primene u industriji (lekova, dijetetskih suplemenata i funkcionalne hrane, biopesticida).
Obrazovanje
2010 Diplomirani molekularni biolog i fiziolog, Biološki fakultet, Univerzitet u Beogradu, Beograd, Srbija
2014 Doktor nauka, Neurobiologija, Biološki fakultet, Univerzitet u Beogradu, Beograd, Srbija
Radno iskustvo
Institut za nuclearne nauke ‘’Vinča’’, Laboratorija za molekularnu biologiju i endokrinologiju, Univerzitet u Beogradu, Beograd, Srbija
2011-2014 Istraživač pripravnik
2014-2015 Istraživač saradnik
Departman za integrativnu biologiju i fiziologiju, Departman za neuronauke, Univerzitet u Minesoti, Mineapolis, SAD
2015-2019 Postdoktorand
Institut za farmakologiju, toksikologiju i farmaciju, Univerzitet za veterinarsku medicinu, Hanover, Nemačka
2019-2022 Postdoktorand
MRC Jedinica za fosforiaciju i ubikvitinaciju proteina, Univerzitet u Dandiju, Dandi, UK
2022-2024 Postdoktorand
Odeljenje za neurobiologiju, Institut za biološka istraživanja ‘’Siniša Stanković’’, Univerzitet u Beogradu, Beograd, Srbija
2024- Viši naučni saradnik
Institut za farmakologiju, toksikologiju i farmaciju, Univerzitet za veterinarsku medicinu, Hanover, Nemačka
2024- Gostujući profesor
Istraživačka interesovanja
Neuronauke; Neurodegenerativne bolesti sa akcentom na neuronsku patologiju i gubitak neurona; Мodelovanje neurodegenerativnih bolesti in vitro i in vivo; Translaciono istraživanje; Pre-kliničko istraživanje lekova
Biologija ponašanja istražuje ponašanje životinja na sistemskom nivou integrisanjem bihejvioralnih, ekoloških, fizioloških i molekularnih pristupa zarad boljeg razumevanja specifičnih elemenata ponašanja.
Biologija starenja fokusirana je na bolje razumevanje molekularnih, ćelijskih i fizioloških procesa koji se nalaze u osnovi procesa starenja i bolesti povezanih sa ovim procesom.
Neurobiologija proučava anatomiju, fiziologiju i patologiju nervnog sistema. Od molekularne i biohemijske osnove ovog sistema, preko proučavanja plastičnosti ponašanja, do razumevanja nastanka neurodegenerativnih bolesti i načina na koji se one mogu lečiti. Elektrofiziologija proučava biofizička svojstva neurona kičmenjaka i povezuje morfofunkcionalne karakteristike mozga sa posmatranim ponašanjem životinja. Krajnji cilj je da se identifikuju aktivne supstance koje mogu imati zaštitno dejstvo kod neuroloških i psihijatrijskih oboljenja.
Institut za biološka istraživanja “Siniša Stanković” - Institut od nacionalnog značaja za Republiku Srbiju, Univerzitet u Beogradu, ul. Bulevar despota Stefana br. 142, obaveštava naučnu i stručnu javnost da je Naučno veće Instituta na VIII redovnoj sednici održanoj dana 18.09.2024. godine, pokrenulo postupak za i z b o r dr Vuka Miloševića, istraživača koji nije zaposlen IBISS, u zvanje viši naučni saradnik.
Izveštaj o kandidatu i drugi izborni materijal biće dostupni na uvid javnosti radnim danom od 9 do 14 časova u biblioteci Instituta, u roku od 30 dana od dana ovog obaveštenja.
Biologija ponašanja istražuje ponašanje životinja na sistemskom nivou integrisanjem bihejvioralnih, ekoloških, fizioloških i molekularnih pristupa zarad boljeg razumevanja specifičnih elemenata ponašanja.
Biologija starenja fokusirana je na bolje razumevanje molekularnih, ćelijskih i fizioloških procesa koji se nalaze u osnovi procesa starenja i bolesti povezanih sa ovim procesom.
Neurobiologija proučava anatomiju, fiziologiju i patologiju nervnog sistema. Od molekularne i biohemijske osnove ovog sistema, preko proučavanja plastičnosti ponašanja, do razumevanja nastanka neurodegenerativnih bolesti i načina na koji se one mogu lečiti. Elektrofiziologija proučava biofizička svojstva neurona kičmenjaka i povezuje morfofunkcionalne karakteristike mozga sa posmatranim ponašanjem životinja. Krajnji cilj je da se identifikuju aktivne supstance koje mogu imati zaštitno dejstvo kod neuroloških i psihijatrijskih oboljenja.
Predavač: dr Gianfranco Diretto, rukovodilac Jedinice za metabolomiku pri Italijanskoj nacionalnoj agenciji za nove tehnologije, energiju i održivi razvoj (ENEA) u Rimu, Italija
Vreme: ponedeljak, 7. oktobar 2024. u 13.00
Mesto: Biblioteka IBISS
Biologija ponašanja istražuje ponašanje životinja na sistemskom nivou integrisanjem bihejvioralnih, ekoloških, fizioloških i molekularnih pristupa zarad boljeg razumevanja specifičnih elemenata ponašanja.
Biologija starenja fokusirana je na bolje razumevanje molekularnih, ćelijskih i fizioloških procesa koji se nalaze u osnovi procesa starenja i bolesti povezanih sa ovim procesom.
Neurobiologija proučava anatomiju, fiziologiju i patologiju nervnog sistema. Od molekularne i biohemijske osnove ovog sistema, preko proučavanja plastičnosti ponašanja, do razumevanja nastanka neurodegenerativnih bolesti i načina na koji se one mogu lečiti. Elektrofiziologija proučava biofizička svojstva neurona kičmenjaka i povezuje morfofunkcionalne karakteristike mozga sa posmatranim ponašanjem životinja. Krajnji cilj je da se identifikuju aktivne supstance koje mogu imati zaštitno dejstvo kod neuroloških i psihijatrijskih oboljenja.
Predavač: prof. dr Bojana Obradović, Tehnološko-metalurški fakultet Univerzitetа u Beogradu
Vreme: petak, 4. oktobar 2024. u 12.00
Mesto: Biblioteka IBISS
Biologija ponašanja istražuje ponašanje životinja na sistemskom nivou integrisanjem bihejvioralnih, ekoloških, fizioloških i molekularnih pristupa zarad boljeg razumevanja specifičnih elemenata ponašanja.
Biologija starenja fokusirana je na bolje razumevanje molekularnih, ćelijskih i fizioloških procesa koji se nalaze u osnovi procesa starenja i bolesti povezanih sa ovim procesom.
Neurobiologija proučava anatomiju, fiziologiju i patologiju nervnog sistema. Od molekularne i biohemijske osnove ovog sistema, preko proučavanja plastičnosti ponašanja, do razumevanja nastanka neurodegenerativnih bolesti i načina na koji se one mogu lečiti. Elektrofiziologija proučava biofizička svojstva neurona kičmenjaka i povezuje morfofunkcionalne karakteristike mozga sa posmatranim ponašanjem životinja. Krajnji cilj je da se identifikuju aktivne supstance koje mogu imati zaštitno dejstvo kod neuroloških i psihijatrijskih oboljenja.
Biologija ponašanja istražuje ponašanje životinja na sistemskom nivou integrisanjem bihejvioralnih, ekoloških, fizioloških i molekularnih pristupa zarad boljeg razumevanja specifičnih elemenata ponašanja.
Biologija starenja fokusirana je na bolje razumevanje molekularnih, ćelijskih i fizioloških procesa koji se nalaze u osnovi procesa starenja i bolesti povezanih sa ovim procesom.
Neurobiologija proučava anatomiju, fiziologiju i patologiju nervnog sistema. Od molekularne i biohemijske osnove ovog sistema, preko proučavanja plastičnosti ponašanja, do razumevanja nastanka neurodegenerativnih bolesti i načina na koji se one mogu lečiti. Elektrofiziologija proučava biofizička svojstva neurona kičmenjaka i povezuje morfofunkcionalne karakteristike mozga sa posmatranim ponašanjem životinja. Krajnji cilj je da se identifikuju aktivne supstance koje mogu imati zaštitno dejstvo kod neuroloških i psihijatrijskih oboljenja.
IBISS koristi analitičke "kolačiće" (eng. "cookies") za analizu korišćenja sajta u cilju unapređenja korisničkog iskustva, klikom na "Prihvatam" dajete saglasnost za korišćenje kolačića.