Ivan Pilipović je započeo karijeru u Centru za imunološka istraživanja “Branislav Janković”. Radeći u okviru istraživačke grupe prof. dr Gordane Leposavić, završio je osnovne studije molekularne biologije i fiziologije na Univerzitetu u Beogradu – Biološkom fakultetu 2004. godine, a zatim i doktorske studije iz oblasti neuroendokrine imunologije 2012. godine. U dosadašnjem radu, istraživačka interesovanja su bila usmerena na ispitivanje uticaja kateholamina, posredstvom β- i α-adrenergičkih receptora, na T-ćelijski odeljak adaptivne imunosti, od razvoja T-ćelija u timusu, preko primarnog imunskog odgovora u sekundarnim limfnim organima, do efektorskih odgovora u ciljnim tkivima. Uopšteno, cilj ovih istraživanja bio je utvrđivanje značaja kateholaminergičkih mehanizama za polne razlike u starenjem-uslovljenim promenama u imunskom sistemu. Ivan Pilipović je član Društva imunologa Srbije, Srpskog društva za molekularnu biologiju i Biohemijskog društva Srbije. Do sada je kao koautor učestvovao u objavljivanju jednog poglavlja u monografiji međunarodnog značaja i 70 radova u međunarodnim naučnim časopisima. Od 2022. godine preuzeo je upravljanje jedinicom za sortiranje ćelija upotrebom protočne citofluorimetrije u Institutu za biološka istraživanja „Siniša Stanković“.
Osnovne studije - Biološki fakultet Univerziteta u Beogradu (2022), Master - Biološki fakultet Univerziteta u Beogradu (2023), Doktorat - u toku. Član Srpskog biološkog društva, Srpskog društva za zaštitu voda i Društva genetičara Srbije. Oblasti istraživanja - ihtiologija, hidroekologija i zaštita voda, genetika, filogenija.
Akvatična ekologija proučava vodene ekosisteme uključujući mora, reke, jezera, bare i močvare, tj. odnose između fizičkih, hemijskih i bioloških komponenti ovih staništa. Istraživači koji se bave akvatičnom ekologijom ispituju i uticaj čoveka i njegovih aktivnosti na vodene ekosisteme.
Akvatična ekologija proučava vodene ekosisteme uključujući mora, reke, jezera, bare i močvare, tj. odnose između fizičkih, hemijskih i bioloških komponenti ovih staništa. Istraživači koji se bave akvatičnom ekologijom ispituju i uticaj čoveka i njegovih aktivnosti na vodene ekosisteme.
Osnovne studije (Prirodno- matematički fakultet, Univerzitet u Prištini. Završen 05.07.2022)
Master stidije (Biološki fakultet, Univerzitet u Beogradu. Završen 21.09.2023)
Biotehnologija se bavi istraživanjem i primenom bioloških procesa i sistema (organizmi i njihovi produkti, ćelije i delovi ćelija) za stvaranje ili modifikovanje proizvoda ili procesa korisnih ljudima i uključuje i procene rizika od njene upotrebe (biološku sigurnost).
Fiziologija i molekularna biologija biljaka obuhvataju izučavanja mehanizama koji leže u osnovi rastenja i razvića biljaka, morfogeneze biljaka in vitro (organogeneze, somatske embriogeneze, androgeneze), sinteze i akumulacije specijalizovanih metabolita, odgovora biljaka na različite vrste stresora, kao i alelopatskih odnosa među biljkama.
Doktorske akademske studije (Biološki fakultet, Univerzitet u Beogradu, trenutno)
Master akademske studije (Biološki fakultet, Univerzitet u Beogradu, 2023)
Osnovne akademske studije (Biološki fakultet, Univerzitet u Beogradu, 2022)
Istraživačka intresovanja: Alelopatija, in vitro kultura biljaka, fiziologija biljaka
Član društva za fiziologiju biljaka Srbije
Biotehnologija se bavi istraživanjem i primenom bioloških procesa i sistema (organizmi i njihovi produkti, ćelije i delovi ćelija) za stvaranje ili modifikovanje proizvoda ili procesa korisnih ljudima i uključuje i procene rizika od njene upotrebe (biološku sigurnost).
Fiziologija i molekularna biologija biljaka obuhvataju izučavanja mehanizama koji leže u osnovi rastenja i razvića biljaka, morfogeneze biljaka in vitro (organogeneze, somatske embriogeneze, androgeneze), sinteze i akumulacije specijalizovanih metabolita, odgovora biljaka na različite vrste stresora, kao i alelopatskih odnosa među biljkama.
Biotehnologija se bavi istraživanjem i primenom bioloških procesa i sistema (organizmi i njihovi produkti, ćelije i delovi ćelija) za stvaranje ili modifikovanje proizvoda ili procesa korisnih ljudima i uključuje i procene rizika od njene upotrebe (biološku sigurnost).
Fiziologija i molekularna biologija biljaka obuhvataju izučavanja mehanizama koji leže u osnovi rastenja i razvića biljaka, morfogeneze biljaka in vitro (organogeneze, somatske embriogeneze, androgeneze), sinteze i akumulacije specijalizovanih metabolita, odgovora biljaka na različite vrste stresora, kao i alelopatskih odnosa među biljkama.
Edukacija:
Doktorske studije (2023- ) - Biološki fakultet, Univerzitet u Beogradu, Biologija (modul : Ćelijska i molekularna onkologija)
Master studije (2022 - 2023) - Biološki fakultet, Univerzitet u Beogradu, Molekularna biologija i fiziologija ( modul : Biologija ćelija i tkiva)
Osnovne studije (2016 - 2022) - Hemijski fakultet, Univerzitet u Beogradu, Biohemija
Zaposlenje:
2023 –
Istraživač pripravnik, Odeljenje za fiziologiju, IBISS, Univerzitet u Beogradu
Interesovanja:
Molekulski mehanizmi redoks regulacije vitalnih ćelijskih procesa u masnom tkivu u fiziološkim I patofiziološkim stanjima (gojaznost, dijatebes, kancer), kao I tokom adaptacije na specifične uslove sredine.
Članstva u naučnim društvima:
Evropsko društvo za mitohondrijalna istraživanja I medicinu (E-mit)
Biotehnologija se bavi istraživanjem i primenom bioloških procesa i sistema (organizmi i njihovi produkti, ćelije i delovi ćelija) za stvaranje ili modifikovanje proizvoda ili procesa korisnih ljudima i uključuje i procene rizika od njene upotrebe (biološku sigurnost).
Fiziologija i molekularna biologija biljaka obuhvataju izučavanja mehanizama koji leže u osnovi rastenja i razvića biljaka, morfogeneze biljaka in vitro (organogeneze, somatske embriogeneze, androgeneze), sinteze i akumulacije specijalizovanih metabolita, odgovora biljaka na različite vrste stresora, kao i alelopatskih odnosa među biljkama.
Ivona Gizdović, istraživač pripravnik, student je doktorskih akademskih studija na Biološkom fakultetu Univerziteta u Beogradu. Od decembra 2023. godine zaposlena je u Odeljenju za citologiju, Instituta za biološka istraživanja ,,Siniša Stanković'' – Instituta od nacionalnog značaja za Republiku Srbiju (IBISS). Njen naučno-istraživački rad usmeren je ka histologiji i eksperimentalnoj endokrinologiji, korišćenjem modela prirodno starih pacova oba pola. Predmet njenog trenutnog istraživanja je uticaj liraglutida i fizičkog vežbanja na endokrine ose, sa posebnim osvrtom na hipotalamo-hipofizno-adrenalnu osu u animalnom modelu andropauze i menopauze. Član je organizacionog odbora 4. Regionalnog simpozijuma mladih endokrinologa 2024.
OBRAZOVANJE
2023 – Student doktorskih akademskih studija, modul Fiziologija, podmodul Animalna i humana fiziologija, Biološki fakultet Univerziteta u Beogradu
2023. Master biolog, modul Eksperimentalna biomedicina, Biološki fakultet Univerziteta u Beogradu
Master teza: ,,Uticaj bioflavonoida eriocitrina na hipofizno-adrenalni sistem starih pacova – morfofunkcijska studija'' , mentori: dr Svetlana Trifunović, naučni savetnik IBISS i dr Iva Lakić, docent Biološkog fakulteta
2022. Diplomirani biolog, modul Molekularna biologija i fiziologija, Biološki fakultet Univerziteta u Beogradu,
ISTRAŽIVAČKO ISKUSTVO
2023 – Istraživač pripravnik, Odeljenje za citologiju, IBISS
2022-2023 Izrada master teze, Odeljenje za citologiju, IBISS
OBLAST NAUČNOG INTERESOVANJA
neuroendokrinologija
neurobiologija
biologija starenja
menopauza i andropauza
Biotehnologija se bavi istraživanjem i primenom bioloških procesa i sistema (organizmi i njihovi produkti, ćelije i delovi ćelija) za stvaranje ili modifikovanje proizvoda ili procesa korisnih ljudima i uključuje i procene rizika od njene upotrebe (biološku sigurnost).
Fiziologija i molekularna biologija biljaka obuhvataju izučavanja mehanizama koji leže u osnovi rastenja i razvića biljaka, morfogeneze biljaka in vitro (organogeneze, somatske embriogeneze, androgeneze), sinteze i akumulacije specijalizovanih metabolita, odgovora biljaka na različite vrste stresora, kao i alelopatskih odnosa među biljkama.
Dragana Vlahović je student doktorskih akademskih studija na Biološkom fakultetu Univerziteta u Beogradu. Od decembra 2023. godine zaposlena je kao istraživač pripravnik u Odeljenju za citologiju Instituta za biološka istraživanja „Siniša Stanković“ – Instituta od nacionalnog značaja za Republiku Srbiju. Glavne oblasti njenih istraživanja su eksperimentalna endokrinologija i histologija, pri čemu koristi modele prirodno starih pacova oba pola. Trenutno se bavi ispitivanjem efekata liraglutida i fizičkog vežbanja na hipofizno-tiroidnu osu, skeletne mišiće i metabolički status u animalnom modelu menopauze i andropauze.
Član je organizacionog odbora 4. Regionalnog simpozijuma mladih endokrinologa 2024.
OBRAZOVANJE:
2023 – Student doktorskih akademskih studija, modul Fiziologija, podmodul Animalna i humana fiziologija, Biološki fakultet Univerziteta u Beogradu
2023. Master biolog, modul Eksperimentalna fiziologija životinja i čoveka, Biološki fakultet Univerziteta u Beogradu
Master teza: „Uticaj bioflavonoida eriocitrina na metabolizam holesterola i ekspresiju holesterol 7α-hidroksilaze u jetri starih pacova“, mentori: dr Branka Šošić-Jurjević, naučni savetnik IBISS i dr Nebojša Jasnić, vanredni profesor Biološkog fakulteta
2022. Diplomirani biolog, modul Biologija, Biološki fakultet Univerziteta u Beogradu
ISTRAŽIVAČKO ISKUSTVO:
2023 – Istraživač pripravnik, Odeljenje za citologiju, IBISS
2022-2023. – Izrada master teze, Odeljenje za citologiju, IBISS
OBLAST NAUČNOG INTERESOVANJA:
- neuroendokrinologija
- biologija skeletnih mišića
- biologija starenja
- menopauza i andropauza
Biotehnologija se bavi istraživanjem i primenom bioloških procesa i sistema (organizmi i njihovi produkti, ćelije i delovi ćelija) za stvaranje ili modifikovanje proizvoda ili procesa korisnih ljudima i uključuje i procene rizika od njene upotrebe (biološku sigurnost).
Fiziologija i molekularna biologija biljaka obuhvataju izučavanja mehanizama koji leže u osnovi rastenja i razvića biljaka, morfogeneze biljaka in vitro (organogeneze, somatske embriogeneze, androgeneze), sinteze i akumulacije specijalizovanih metabolita, odgovora biljaka na različite vrste stresora, kao i alelopatskih odnosa među biljkama.
Sofija Ignjatović je osnovne akademske studije na Biološkom fakultetu Univerziteta u Beogradu završila 2022. godine, sa prosečnom ocenom 9,00. Iste godine je upisala master akademske studije, na smeru Eksperimentalna biomedicina, a eksperimentalni deo master rada je odradila u Grupi za gensku regulaciju u tumorima na Institutu za molekularnu genetiku i genetičko inženjerstvo. Master rad, pod nazivom ,,Analiza ekspresije transkripta PHF19-207 u ćelijskim linijama karcinoma kolona“, odbranila je septembra 2023. godine i time uspešno završila master akademske studije sa prosečnom ocenom 9,83. Doktorske akademske studije upisala je u oktobru 2023. godine, na smeru Molekularna biomedicina, a potom stekla zvanje istraživač pripravnik. U decembru 2023. godine se zaposlila na Institutu za biološka istraživanja „Siniša Stanković“ na Odeljenju za biohemiju gde će odraditi svoju doktorsku disertaciju. Doktorska teza će biti odrađena u okviru STRIMHealth projekta (HORIZON-WIDERA-2023-ACCESS-02-01, br. projekta: 101159400) i imaće za cilj otkrivanje novih neinvazivnih biomarkera, kao i potencijalnih lekova u borbi protiv bolesti nealkoholne masne jetre.
Metabolizam je skup svih hemijskih reakcija koje obezbeđuju energiju ćelijama i održavaju vitalno stanje ćelija i organizma. Metabolizam je strogo regulisan proces, a kontrola metaboličkih puteva omogućava organizmima da uspešno komuniciraju sa svojim okruženjem. Metabolička regulacija je ključna za razumevanje i lečenje brojnih hroničnih bolesti, uključujući dijabetes, gojaznost, hipertenziju i rak.
IBISS koristi analitičke "kolačiće" (eng. "cookies") za analizu korišćenja sajta u cilju unapređenja korisničkog iskustva, klikom na "Prihvatam" dajete saglasnost za korišćenje kolačića.